S Marjanom kroz nekretnine

Od 27 zemalja Europske unije danas se niti jedna ne može pohvaliti rezultatima vođenja stambene politike. Najviše se problema odnosi na mlade ljude, one u dobi kada je prirodno da napuštaju roditeljske domove i zasnivaju vlasite. Prirodno ali za najveći dio njih teško ostvarivo. U Hrvatskoj djeca (nazovimo te odrasle ljude tako) u prosjeku napuštaju roditelje oko svoje tridesetprve. Manje-više je isto i u ostatku Unije. Dionici politike s lijevog, centralnog i desnog političkog spektra se u jednom slažu: nešto se mora učiniti! EU zastupnica Nikolina Brnjac i Dr. sc. Boris Jokić Europa je sve starija a uvjeta za njeno podmlađivanje sve manje Obitelji sa 4-5 djece danas su u Uniji rijetka iznimka. Samo za prirodnu obnovu stanovništva potreban je prosjek od 2,1 djeteta po obitelji. No čak i takve su sve rjeđe. Razloga je puno ali muke pronalaženja krova nad glavom zacijelo su pri samom vrhu liste. Valja primjetiti da broj stanova u EU nije puno manji od potreba. Problem je što su milijuni...

Jedan od problema hrvatskog tržišta nekretnina je konfuzija oko prosječne prodajne cijene. On se krije u manjku dostupnih informacija o tržištu i činjenici da ondje dominiraju prodavači pojedinačnih, vlastitih nekretnina koji na njega izlaze sami, bez profesionalne potpore i koji cijene svojih nekretnina definiraju na temelju onog što im je lako dostupno: oglašenih cijena sličnih nekretnina. Manjak kredibilnih informacija o tržišnim kretanjima Da bi se problem ublažio za početak bi bila dovoljna i malo veća doza proaktivnosti hrvatskih javnih službi: periodične objave o trendovima na tržištu, priređene na način razumljiv za širu javnost. Takvo što sasvim sigurno bi djelovalo pozitivno na objektivno formiranje izlaznih cijena, pa možda čak i smirivanje trendova koji usprkos svemu i dalje vuku cijene prema gore. Zapravo, svi potrebni podaci već su javno dostupni ali nisu obrađeni na predloženi način. Povremeno ih obrade neki od medija ali obično je riječ tek o fokusu na dio tržišta. Os...

Naloživši napad na Iran Donald Trump još je jednom dokazao da se veoma slabo razumije u politiku, osobito onu međunarodnu. No moguće je da ga jednostavno nije briga. To bi bio tek ponižavajući interni problem za SAD kada Trump u rukama ne bi imao tvrdu batinu s globalnim dosegom. Rat s Iranom imat će ogroman utjecaj na svjetsko gospodarstvo, osobito na zaljevske zemlje, a svakako najviše na države koje nemaju drugog izlaza na more osim preko Hormuškog tjesnaca. No ovo je blog o hrvatskim stambenim nekretninama i svemu što na njih utječe. Stoga fokus stavljamo na utjecaj rata na tu nišu hrvatskog tržišta. Cilj nam je utvrditi što će se u njoj najvjerojatnije događati pod utjecajem aktalnog rata. Jedan od faktora s najnegativnijim utjecajem na gospodarstvo je nepredvidljivost. On je uvijek tu ali je zahvaljujući Trampovoj vrludajućoj politici tijekom prošle i prva dva mjeseca ove godine metastazirao na račun najpozitivnijeg faktora: predvidljivosti, a trenutni vrhunac je dosegao napadom ...

(Članak koji slijedi prvi put je objavljen 14. listopada 2008. godine, u drugom broju specijaliziranog oglasnika za nekrenine "Direktnekretnine". Još uvijek je aktualan, a zacijelo će takav biti i u budućnosti. Da bi u potpunosti bio aktualan jedina cijena koja se u tekstu spominje prilagođena je današnjem stanju na tržištu). Što određuje vrijednost jedne nekretnine? Jesu li to ugrađeni materijali, ponuda i potražnja ili slavna "lokacija, lokacija i lokacija? Ili sve to skupa i još po nešto? Zamislite da ste vlasnik kuće od 110-120 m 2 , izvedene iz izvrsnih materijala, dobro izolirane, dobro projektirane, okruženu lijepim zelenim vrtom od 700-800 m 2 . Dakle, kuća koja nije ni prevelika niti premala. Vrt dovoljno prostran da se u njemu osjećate opušteno, a opet ne takav da proklinjete dan kada ga morate pokositi. Reklo bi se: baš ono što svakome treba. Prodavatelja takve kuće ne bi trebalo biti strah od pada potražnje. Što mislite koliko ona vrijedi? Možete li je n...

  Knjiga " Nekretnine, kako ih prodavati i kupovati u Hrvatskoj " namijenjena je primarno amaterima koji ulaze na hrvatsko tržište nekretnina. Koncipirana je tako da svima onima koji o tom tržištu i pravilima koja na njemu vladaju znaju malo ili nimalo na jednostavan način ta pravila objasni te da im olakša kretanje na tom terenu i pomogne im da uspješno prođu kroz prodaju ili kupnju nekretnine od interesa, sve do konačnog i uspješnog zaključenja posla. Obzirom na takav pristup knjiga je i dalje jedinstven projekt u Hrvatskoj. Nekretnine su jedna od najvažnijih investicija za mnoge građane Hrvatske.  Redakcija Jutarnjeg lista učinila mi je čast da prepozna vrijednost knjige za svoju publiku koju takve teme zanimaju i koja je prilično brojna. U podlistku Jutarnjeg, magazinu Dom & Dizajn (D&D) objavljen je članak pod naslovom: " Domaći ekspert za nekretnine: ‘Stanovanje je poput dobrog braka: malo se prilagodite vi, malo prostor ". U nešto drugačijem formatu o...

Na jučerašnjoj konferenciji u organizaciji Motus Media-e o budućnosti hrvatskog tržišta nekretnina okupilo se oko dvije stotine zainteresiranih iz povezanih branši: posrednici i agenti posredovanja u prometu neketnina, stručnjaci za PR i marketing povezan s tržištem, developeri i novinari, te moja malenkost - vaš bloger.  Jedna od najcitiranijih rečenica iz romana "Gepard" G. T. di Lampeduse glasi: "Ako želimo da sve ostane kako jest, sve se mora promijeniti". Čini se kao dobar zaključak jučerašnje konferencije. Jer u ovoj godini slijedi cijeli niz promjena nakon kojih će - najvjerojatnije - sve ostati potpuno isto ili gotovo isto. No, okupljanju se ne može zanijekati zanimljivost. Uoči same konferencije, u lobiju je na pitanja novinara odgovarao Borislav Vujović iz agencije Opereta. Požalio se između ostalog na puno starogradnje ponuđene tržištu po nerealno visokim cijenama što - naravno - loše utječe na ukupan promet. Koliko je nekretnina ponuđenih po nerealnim c...

U pripremi je novi Zakon o posredovanju u prometu nekretnina. Sudeći po  e-savjetovanju o prijedlogu za pretpostaviti je da će biti i usvojen takav kakav je predložen, eventualno uz neke manje izmjene. Ova pretpostavka temelji se na 110 komentara koji su prijedlog popratili. Budući da među njima gotovo da nema prijedloga koji zadire dublje u tkivo zakona za očekivati je da će osnovna struktura prijedloga zakona ostati nepromijenjena i da će ga Sabor u istom ili gotovo istom obliku kakav je i izvorno predložen usvojiti. Zašto se pristupilo izradi novog zakona? Prema ministru gospodarstva Anti Šušnjaru zato jer se nije mijenjao 15 godina (zapravo 18, a bilo je i izmjena) a okolnosti su se na tržištu izmijenile. "Cilj je osiguranje bolje zaštite građana kao korisnika usluga," istaknuo je ministar. Novi zakon se s raznih strana najavljuje kao veliki reformski zahvat u tržište nekretnina, kao sredstvo povećanja pravne sigurnosti građana koji koriste usluge posredovanja, kao ...

U članku objavljenom prije tjedan dana, 28.siječnja , ponudio sam nekoliko savjeta stanodavcima kako da se zaštite od loših i zlonamjernih stanoprimaca. Kao što takvih ima među stanoprimcima ima ih i među stanodavcima. U Hrvatskoj se odnos stanodavac-stanoprimac uobičajeno percipira kao odnos u kojem je stanoprimac u ranjivijem položaju. To sugerira i uvriježeni naziv za onog tko stan unajmljuje: podstanar. Dakle, netko tko je na nižoj poziciji od stanara. Riječ je o pogrešnoj percepciji.   Zbog tromosti sudstva, pa i vrlo volatilnoj primjeni zakona od suca do suca (neujednačena sudska praksa) te niskom povjerenju u sudski aparat općenito za većinu građana Hrvatske sud je prva opcija nakon posljednje. Stoga će stanodavci u sukobu s lošim stanoprimcima radije pristati na neki manji financiski gubitak negoli da pravo na odštetu ostvaruju preko suda. Jednako tako, stanoprimci će radije pokušati pronaći drugi smještaj negoli krenuti u zakonsku zaštitu stanoprimačkih prava od nekorektni...

Odnosi između najmodavaca i najmoprimaca stambenih nekretnina u Hrvatskoj bi zakonski mogli biti bolje regulirani ali ukupno gledano je riječ o ne sasvim loše komponiranim regulama na temelju kojih bi se pozicije obje strane mogle kako-tako ipak štititi. U praksi se i najmodavci i najmoprimci najčeće moraju osloniti na vlastitu inovativnost i inicijativu. U članku o priuštivom stanovanju u SAD, objavljenom na ovom blogu 1 2. studenog prošle godine spomenuto je da ondje postupak deložacije najmoprimca koji krši ugovorne obveze u pravilu traje oko mjesec dana dok je negativni izuzetak grad NewYork gdje takvi postupci znaju potrajati i po tri mjeseca. Kada je pak riječ o Hrvatskoj, neće biti neobično ako se takav postupak pred sudom otegne na godinu-dvije, pa i tri. U takvim prilikama svatko razuman će nastojati da sudsko rješenje kako zna i umije izbjegne. Uostalom, istjerivanje pravde putem suda nigdje - pa ni u SAD - nije ugodno, dok pred našim sudovima to zna biti iznimno frustriraju...